Beograd, 26. decembar 2017. – Direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila Radoš Đurović izjavio je da se desetine migranata svakodnevno ilegalno i nehumano deportuju iz Hrvatske i Mađarske u Srbiju i upitao kako će država reagovati na tu praksu.
Po podacima Centra, u 2017. iz Mađarske je više od 1.000 migranata ilegalno deportovano u Srbiju a iz Hrvatske više od 500 ljudi. Po podacima MUP, iz Hrvatske u Srbiju do kraja oktobra vraćeno je 72 ljudi, a po readmisiji je u tom periodu iz Mađarske vraćeno 16 ljudi.
Đurović je na konferenciji u beogradskom Medija centru ukazao da je neophodna reakcija države, jer se najveći broj tih ljudi nalazi izvan bilo kakvog sistema i bez bilo kakvog prava u zemlji.
"Ugovor po readmisiji koji imamo sa Mađarskom i Hrvatskom, a koji su i zvaničan način da nekoga vratite u zemlju, bukvalno ne funkcioniše", rekao je Đurović i dodao da celokupna praksa predstavlja kršenje međunarodnih propisa, sporazuma o readmisiji, propisa EU i šengenskih pravila.
On je naveo da svakodnevno najmanje 30 ljudi biva vraćeno iz Hrvatske, na potezu od Šida prema Somboru, dok se iz Mađarske desetine migranata deportuju bukvalno guranjem kroz ograde, uglavnom u blizini Kelebije i Horgoša.
Istakao je da se se ilegalno vraćaju ne samo oni koji su iz Srbije prešli u te zemlje, već i oni koji nikada nisu ni bili u Srbiji a na teritoriju Hrvatske i Mađarske su ušli iz Crne Gore ili Bosne i Hercegovine.
On je rekao da ilegalno vraćanje migranata podseća na praksu krijumčara i upozorio da ilegalne deportacije dovode do rizika da Srbija postane tampon zona.
"Pod okriljem noći policija te ljudi gura nazad, vrlo slično krijumčarenju ljudi", kazao je on i dodao da je reč o osobama kojima je potrebna pomoć i zaštita jer dolaze iz Avganistana, Iraka, Pakistana i Sirije.
Po podacima Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila, u ovoj godini iz Mađarske je više od 1.000 migranata ilegalno deportovano u Srbiju, iz Hrvatske više od 500 ljudi, a među njima je bilo žena i mnogo maloletnika bez pratnje.
Đurović je kazao da je, po podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, iz Hrvatske u Srbiju od početka godine do kraja oktobra vraćeno 72 ljudi, a da je po readmisiji u tom periodu iz Mađarske vraćeno 16 ljudi.
Đurović je govorio i o slučaju prisilnog vraćanja porodice šestogodišnje avganistanske devojčice Madine Husini koja je poginula u železničkoj nesreći 21. novembra na koloseku železničke pruge Šid-Tovarnik, neposredno pošto su hrvatski policajci na silu pokušali da je vrate u Srbiju. On je kazao da hrvatska policija nije poštovala sporazum o readmisiji u tom slučaju.
Predstavnica Centra za istraživanje javnih politika Maja Kovač rekla je da je ključno pitanje zašto u Srbiji nije došlo do predloga za aktiviranje mere privremene zaštite prema Zakonu o azilu, koja je predviđena za situacije masovnog priliva lica koja se ne mogu vratiti u zemlju porekla jer im je ugrožen život i moraju ostati na teritoriji zemlje u koju su pristigli.
Dodala je da bi se, kada bi se aktivirao taj mehanizam, tim ljudima obezbedio legalan status, što znači da bi imali identifikaciona dokumenta, hranu, smeštaj, zdravstvenu i socijalnu zaštitu, kao i obrazovanje u periodu na godinu dana.
"Mi se pitamo koja je migraciona, azilna politika nadležnih institucija? Zašto ne dolazi do pokretanja mehanizama propisanih zakonom", rekla je ona i dodala da pretpostavlja da je jedan od razloga zašto ta mera nije pokrenuta to što bi mogla da izazove efekat privlačenja još većeg broja ljudi na teritoriju Srbije.
Psihološkinja Centra za zaštitu i tražioce azila Jana Stojanović ukazala je da nema miganata koji je vraćen iz Mađarske i Hrvatske a da u tim zemljama nije na neki način maltretiran i nehumano tretiran zbog čega imaju ozbiljne emotivne i psihičke probleme.
Ističući da je mnogo dece imalo simptome posttraumatskog stresnog poremećaja, noćne more, konstantno preživljavanje tih scena, ukazala je da je mnogo migranata tokom ilegalnih deportacija na najbrutalnije načine prebijano i maltretirano, preneo je Euractiv.
