Nema saradnje Srbije i Kosova u oblasti zaštite životne sredine

zaštita životne sredine

Beograd, 2. april 2018. – U studiji o energetskim sektorima Srbije i Kosova, koja je objavljena 2017. godine, u posebnom odeljku o stanju životne sredine, navodi se da je situacija veoma loša i da je to rezultat nekontrolisane gradnje stambenih i industrijskih objekata, korišćenja zastarelih tehnologija, posebno u eksploataciji prirodnih resursa, zagađivanja vodenih tokova zbog odsustva sistema za prečišćavanje, kao i akumuliranja čvrstog i industrijskog otpada.

Autori studije Dušan Janjić, Sabri Limari i Milan Radunović navode da najveće ugrožavanje životne sredine potiče od Rudarsko-metalurškog kompleksa „Trepča“, Rudnika i TE „Obilić“ i Fabrike betona u Prištini.

Istaknuto je da na Kosovu ne postoji sistem prečišćavanja otpadnih voda, dok svega 40% populacije, a manje od 10% ruralnog stanovništva, ima pristup kanalizacionom sistemu.

"Situacija sa tretmanom otpadnih voda je nepovoljna, budući da se kanalizaciona voda iz urbanih i seoskih sredina izliva direktno u Ibar, bez prečišćavanja, ili u otvorene kanale", navodi se u studiji.

Dodaje se i da se vrlo malo radi na odvajanju, recikliranju i obradi otpada, a upravljanje otpadom u urbanim sredinama dodatno je otežano zbog visoke gustine naseljenosti i povećane privredne aktivnosti.

"Ovaj region je, kao posledica ranijih rudarskih aktivnosti i postojećim deponijama, zagađen olovom, cinkom, kadmijumom, arsenom,srebrom i drugim materijalima", piše u studiji.

Sveobuhvatnu analizu o stanju životne sredine na Kosovu je uradila i Svetska banka.

U toj analizi je ocenjeno da je zagađeni vazduh najsmrtonosniji problem, posebno u većim gradovima poput Prištine ili Kosovske Mitrovice, gde kvalitet vazduha prevazilazi sva evropska ograničenja nivoa zagađenja. U analizi se navodi i da su sve reke na Kosovu klasifikovane kao zagađeni izvori vode usled neregulisanih kanalizacija i neadekvatnog odlaganja otpada. Prikupljanjem otpada obuhvaćeno je samo 41% stanovništva, dok je u EU obuhvaćeno 97% populacije.

Svetska banka je utvrdila i da je Kosovo povećalo generisanje otpada od 2008. do 2012. za 100%, dok se stopa obuhvaćenosti stanovništva sistemom prikupljanja nije mnogo promenila.

Više od 95% otpada na Kosovu završi na deponijama, a većina njih ne ispunjava savremena standarde. Veliki problem predstavlja devastacija šumskog fonda, pre svega zbog ilegalne seče. Analiza Svetske banke pokazala je da se više od 40% javnih šuma na Kosovu iseče ilegelno, a više od 95% tako posečenog drveta se koristi za grejanje. Procenjuje da su godišnji troškovi uništavanja šuma na Kosovu dostigli više od 19 miliona evra.

Uprkos svemu, saradnja Srbije i Kosova u oblasti zaštite životne sredine praktično ne postoji, a ukoliko bi se dogodio neki ekološki akcident koji se tiče obe teritorije ne bi bilo jasno kako bi se delovalo, ko bi bio nadležan i kakve bi bile posledice.

Vlasti u Srbiji za sada pokazuju interes za kosovske opštine sa srpskom većinom. Ministar za zaštitu životne sredine Srbije Goran Trivan smatra da srpski narod na Kosovu i Metohiji nije zaboravljen ni u ekološkom smislu i kaže da se radi na utvrđivanju stanja životne sredine na tom prostoru, na isti način kao i u ostatku zemlje.

"Prikupljamo informacije sa Kosova i Metohije, pre svega na severu pokrajine i srpskim enklavama, kako bi utvrdili šta im nedostaje i šta može da se učini u oblasti zaštite životne sredine", kazao je Trivan agenciji Beta.

"Kosovo i Metohija su integralni deo Srbije i tako se odnosimo prema tome. Zaštita životne sredine na Kosovu i Metohiji je jedan od prioritetata mog ministarstva. U ovom trenutku ministarstvo ima dva državna sekretara koji su zaduženi za Vojvodinu, odnosno Kosovo, što pokazuje da mislimo ozbiljno", navodi Trivan.

Do sada nije bilo institucionalne saradnje u oblasti zaštite životne sredine između Beograda i Prištine, ali Trivan misli da je, i pored svih teškoća, ta saradnja moguća i potrebna jer "zagađenje ne poznaje granice a zdrava okolina nema alternativu".

Prema njegovim rečima, na Kosovu su glavni problemi, kao i u centralnoj Srbiji, upravljanje otpadom i otpadnim vodama. "Skrećem pažnju da će i oni zajedno sa nama morati da se bave pitanjima posledica NATO bombardovanja", kazao je Trivan ističući da će se to pre svega odnosi na remedijaciju zemljišta koje je zagađeno osiromašenim uranijumom nakon vojne intervencije 1999. godine.

U Zavodu za zaštitu prirode Srbije kažu da je država nakon Drugog svetskog rata institucionalno zaštitila niz prirodnih dobara na Kosovu i Metohiji.

Prema zakonu Srbije, najveći stepen zaštite ima Nacionalni park "Šar planina", osnovan 1986. godine, koji se prostire na 22.806 hektara gde ima 1.800 biljnih vrsta, među kojima je 175 strogo zaštićenih i 268 zaštićenih biljaka, kao i gotovo 400 životinjskih vrsta, od kojih je 30 globalno ugroženo, a 17 vrsta su prirodna retkost.

U Nacionalnom parku "Šar planina" se nalaze i brojni objekti kulturne baštine koji potiču iz srednjevekovne srpske države, izgrađeni od 12. do 16. veka, poput manastira Sv. Arhanđela, Sv. Petra Koriškog, Sv. Bogorodice i crkve Sv. Nikole, Sv. Petke, Sv. Đorđa.

Zbog velikog prisustva retkih i ugroženih vrsta biljaka i životinja Šar planina je uvrštena na nekoliko međunarodnih lista važnih područja, poput Liste najvažnijih područja za ptice u Evropi i Liste međunarodno značajnih područja za biljke kao IPA područje (Important Plant Areas -IPA, Planta Europa, Plantlife, 2005).

Zavod je 2016 godine sačinio izveštaj o stanu u tom nacionalnom parku. "U Izveštaju je konstatovano da je objekat nacionalnog parka zatvoren, bez zaposlenih i bez obeležja Republike Srbije i sa istaknutom tablom ‘Republika Kosovo, Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja – Direktorat za upravljanje nacionalnim parkom Šara’. Takođe, zabeležen je i drastičan rast izgradnje vikend naselja i hotela do sela Brezovica prema ski centru", rečeno je agenciji Beta u Zavodu, prenosi Euractiv.

Najčitanije
Obrazovanje

CEU: Stipendije za diplomske i postdiplomske programe

_______
Central European University (CEU) je međunarodni priznati univerzitet za diplomsko (Master) i postdiplomsko (PhD) obrazovanje iz područja društvenih i humanističkih nauka, zaštite životne sredinei matematike. CEU se nalazi u samom srcu…
Društvo

Press Start: Crowdfunding za novinarske priče

_______
Pokretači platforme Press Start žele da im ona omogući mesto gde mogu prikupljati donacije za svoj rad. Platforma je svojevrstan odgovor na potrebu novinara koji žive u zemljama sa ugroženom slobodom govora…
Evropa

Italija će najviše dobiti od EU za imigrante

_______
Evropska komisija odobrila je članicama suočenim sa sve većim brojem imigranata pomoć od 2,4 milijarde evra za narednih šest godina. Najviše će dobiti zemlje koje su prve na udaru –…

Preporučujemo…