Sindikati i poslodavci se cenjkaju oko minimalca

dinari

Beograd, 30. avgust 2017.- Socijalno-ekonomski savet koji čine predstavnici Vlade Srbije, reprezentativnih sindikata i Unije poslodavaca Srbije počeo je pregovore o minimalnoj ceni rada za 2018.

Sindikati smatraju da su se stekli uslovi za povećanje minimalca, koji ne pokriva ni troškove minimalne potrošačke korpe, a poslodavci uslovljavaju povećanje smanjenjem nameta privredi.

Sindikati traže rast minimalca sa 130 dinara na 154 dinara po satu a Unija poslodavaca nudi povećanje od oko 8%, na oko 140 dinara, sa čim je saglasna i Vlada Srbije.

Minimalna cena rada za 2018. treba da bude utvrđena do 15. septembra.

Generalni sekretar Saveza samostalnih sindikata Srbije (SSSS) Zoran Mihajlović kazao je da je uslov poslodavaca da neoporezivi deo zarade, koji je sada 11.600 dinara, bude povećan za 8%, a ako Vlada na to ne pristane, oni nude povećanje minimalne zarade od 3%.

Mihajlović je 30. avgusta istakao da je dobro što su se sada sva tri socijalna partnera uslaglasila da treba podići minimalnu cenu rada dok su ranije poslodavci ukazivali da za to nema uslova.

U Srbiji je minimalna zarada u poslednjih pet godina povećana za ukupno 15 dinara.

Minimalna cena rada za 2017. bila je povećana za 7,5% nakon što je u 2016. i 2015. bila 121 dinar. Sindikati su za 2017. tražili povećanje na 143 dinara po satu, poslodavci nudili 125-127 dinara a Socijalno ekonomski savet je prihvatio srednje rešenje i vladin predlog od 130 dinara.

Danas za minimalac od 22.800 dinara odnosno manje od 200 evra mesečno u Srbiji radi više od 350.000 radnika.

Minimalac je upola manji od prosečne neto zarade koja je u julu bila je 48.101 dinar.

U Evropskoj uniji minimalnu zaradu imaju 22 članice, kao i pet zemalja kadidata za EU. Prema podacima Eurostata, minimalci u članicama EU kreću se od nešto više od 200 evra mesečno u Bugarskoj do gotovo 2.000 evra u Luksemburgu.

Reprezentativni Ujedinjeni granski sindikat (UGS) Nezavisnost ocenjuje da postoje realni parametri koji ukazuju na povećanje minimalne cene rada za najmanje 10 do 15% jer u Srbiji raste produktivnost, ali i cene, što su uslovi za povećanje minimalca.

Po oceni predsednika Nezavisnosti Zorana Stojiljkovića, poslodavci u sektoru trgovine i usluga najviše se protive povećanju minimalne zarade jer tvrde da sa sadašnjim parafiskalnim nametima ne mogu da izdrže troškove poslovanja pa povećanje uslovljavaju smanjenjem tih nameta.

Iz tog sindikata ukazuju i na poslodavce koji ne isplaćuju ni minimalnu zaradu i koji na minimalnu cenu rada gledaju kao na standard umesto kao na izuzetak.

Istovremeno SSSS ocenjuje da je mali minimalac "pored izraženog siromaštva većine građana, doprineo i egzodusu mladih u inostranstvo, zbog čega je nastao i problem nedostatka pojedinih kadrova, posebno visokokvalifikovanih".

Komenatrišući rezultate ankete Unije poslodavaca da većina njihovih članoca smatra da se nisu stekli uslovi za rast minimalne cene rada, SSSS je naveo da su poslodavcima "jedino važni kapital i zarada a da je radna snaga samo nužan trošak".

"Da su se samo poslodavci pitali u Socijalno ekonomskom savetu, gde bi trebalo da socijalni partneri dogovoraju visinu minimalne cene radnog sata, minimalac sigurno ne bi bio povećavan poslednju deceniju", navodi se u saopštenju SSSS.

U međuvremenu predsednik Unije poslodavaca Nebojša Atanacković kaže da je anketa sprovedena u julu u 100 kompanija pokazala da dve trećine poslodavaca smatra da se nisu stekli uslovi za rast minimalne cene rada, jer nisu dobili nikakvo finansijsko rasterećenje.

On je pred početak pregovora o minimalnoj ceni rada najavio da će poslodavci u pregovorima krenuti od tog stava kompanija "kao i da uporedo sa ovim vidimo koje su mogućnosti i da se smanje neka zahvatanja koja nam se godinama obećavaju".

"Unija poslodavaca je za povećanje minimalne cene rada, ali uz određene promene dosadašnjeg odnosa države prema poslodavcima", rekao je Atanacković.

On je takođe upozorio na mogućnost da u slučaju većeg povećanja minimalca neka mala preduzeća pređu u sivu ekonomiju, prenosi Euractiv.

Najčitanije
Obrazovanje

CEU: Stipendije za diplomske i postdiplomske programe

_______
Central European University (CEU) je međunarodni priznati univerzitet za diplomsko (Master) i postdiplomsko (PhD) obrazovanje iz područja društvenih i humanističkih nauka, zaštite životne sredinei matematike. CEU se nalazi u samom srcu…
Društvo

Press Start: Crowdfunding za novinarske priče

_______
Pokretači platforme Press Start žele da im ona omogući mesto gde mogu prikupljati donacije za svoj rad. Platforma je svojevrstan odgovor na potrebu novinara koji žive u zemljama sa ugroženom slobodom govora…
Evropa

Italija će najviše dobiti od EU za imigrante

_______
Evropska komisija odobrila je članicama suočenim sa sve većim brojem imigranata pomoć od 2,4 milijarde evra za narednih šest godina. Najviše će dobiti zemlje koje su prve na udaru –…

Preporučujemo…