Strategija EU o Srbiji: Vladavina prava i sporazum sa Kosovom pod hitno

boginja pravde

Strazbur, 6. februar 2018. – Evropska komisija usvojila je u Strazburu "Verodostojnu perspektivu proširenja za Zapadni Balkan i veći angažman Evropske unije (EU) u tom regionu". 

"Uz snažnu političku volju, sprovođenje reformi i nalaženje rešenja za sporove sa susedima, Srbija i Crna Gora mogle bi da budu spremne za članstvo u EU do 2025. godine, a da li će ta "veoma ambiciozna perspektiva" biti i ostvarena u potpunosti, zavisi od objektivnih zasluga tih zemalja, navodi se u Strategiji EU za Zapadni Balkan.

Kako je ranije agenciji Beta potvrđeno u izvorima EU u Briselu, iz konačne verzije dokumenta su izostavljeni rokovi vezani za Albaniju, BiH, Makedoniju i Kosovo. 

U slučaju Srbije, umesto 2019. godine koja je u prethodnoj verziji bila navedena kao rok za ispunjenje prelaznih merila u oblasti vladavine prava i za postizanje pravno obavezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa s Kosovom, u novoj verziji piše da to treba da se učini "hitno".

U prethodnoj verziji teksta stajalo je da bi Albanija i Makedonija mogle početi pristupne pregovore do kraja 2019, dok bi BiH trebalo da počne pregovore do 2023.

U konačnoj verziji se navodi da je "Komisija spremna da pripremi preporuke za otpočinjanje pregovora o pristupanju sa Albanijom i BJR Makedonijom na bazi ispunjenih uslova".

BiH bi, dodaje se, "uz kontinuirani napor i angažovanje mogla da postane kandidat za članstvo"  dok "Kosovo ima priliku za održivi napredak kroz sprovođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i da napreduje na evropskom putu onda kada objektivne okolonosti to dopuste".

U dokumentu se takođe navodi da EU neće prihvatiti da uvozi regionalne sporove i nestabilnost koje oni nose i da "moraju biti pronađena i primenjena konačna i obavezujuća rešenja pre pristupanja".

Strategijom se zemlje Zapadnog Balkana pozivaju i da značajno ojačaju vladavinu prava. 

"Danas te zemlje pokazuju elemente 'zarobljavanja države' , uključujući veze sa organizovanim kriminalom i korupciju na svim nivoima vlasti i administracije, kao i snažno preplitanje javnih i privatnih interesa. Sve to izaziva osećaj nekažnjivosti i nejednakosti", navodi se u tekstu i dodaje da zemlje regiona imaju nekonkuretne ekonomije sa previše političkih uticaja i nerazvijenim privatnim sektorom.

U dokumentu se navodi i da je članstvo u EU "stvar izbora" i da je za to "potreban politički i društveni konsenzus i podrška građana".

Kod lidera Zapadnog Balkana "ne može biti dvoumljenja oko toga gde pripada Zapadni Balkan i u kom pravcu ide", navodi se u dokumentu.

Dodaje se da je potrebno doneti "posebne aranžmane" kako zemlje koje uđu prve ne bi mogle da blokiraju pristupanje ostalih zemalja Zapadnog Balkana.

Zapadni Balkan je deo Evrope, geografski okružen zemaljama članicama EU sa kojima ima "zajedničko nasleđe i istoriju ali i budućnost definisanu zajedničkim prilikama i izazovima", navodi Komisija.

U dokumentu se dodaje da je čvrsta, na zaslugama utemeljena perspektiva članstva Zapadnog Balkana u EU u politčkom, bezbednosnom i ekonomskom interesu EU, kao moćan alat za podsticanje demokratije, vladavine prava i poštovanja osnovnih prava.

Čelnici Evropske komisije ocenili su, povodom usvajanja strategija za Zapadni Balkan, da je Evropska unija utvrdila evropski put za zemlje region.

Predsednik Evropske komisije Žan-Klod Junker izjavio je da "investiranje u stabilnost i prosperitet Zapadnog Balkana znači investiranje u bezbednost i budućnost Unije", saopštila je Komisija.

"Iako tokom sadašnjeg mandata neće biti daljeg proširenja, danas je Evropska komisija zacrtala evropski put za Zapadni Balkan. Uz snažnu političku volju, realne i neprekidne reforme, kao i konačna rešenja sporova sa susedima, Zapadni Balkan može da krene napred na svom evropskom putu. A da li će to postići, zavisiće od objektivnih zasluga", rekao je Junker.

Junker je rekao da će "Evropska komisija biti stroga, ali pravedna" i dodao da će otputovati u svaku zemlju Zapadnog Balkana krajem ovog meseca s jasnom porukom da nastave reforme, a EU će nastaviti da podržava njihovu evropsku budućnost.

Visoka predstavnica EU Federika Mogerini izjavila je povodom usvajanja strategije da je "Zapadni Balkan deo Evrope".

"Mi delimo istoriju, istu geografiju, isto kulturno nasleđe i iste mogućnosti i izazove danas i ubuduće. Imamo i zajednički interes da radimo više u tešnjoj saradnji kako bismo garantovali našim građanima ekonomski i socijalni razvoj i bezbednost", navela je Mogerini.

Ona je rekla da strategija za Zapadni Balkan pruža zajedničku, jasnu, nesumnjivu, verodostojnu i konkretnu perspektivu evrointegracija za svakog od naših šest partnera

"Ova strategija pokazuje put koji je pred nama: da svih šest naših partnera prevaziđu prošlost jednom zauvek, i da svi mi zajedno učinimo proces Zapadnog Balkana ka EU nepovratnim i da nastavimo ponovno ujedinjenje kontinenta", dodala je Mogerini.

Visoka predstavnica je rekla da će sledeći mesec biti "ključan" kako bi mogla da se iskoristi "ova istorijska i jedinstvenu prilika". dodala je Mogerini.

Komesar za politiku susedstva i pregovore o proširenju Johanes Han je rekao da je "danas potvrđeno da su vrata Unije otvorena za Zapadni Balkan koji već predstavlja enklavu okruženu EU".

"Novim pristupom koji je podržan konkretnim merama mi jačamo proces proširenja koji za uzvrat zahteva verodostojne napore i reforme, naročito da se ojača vladavina prava. Mi moramo da radimo za dobrobit naših građana", dodao je Han.

 Strategija precizira prioritete i oblasti zajedničke pojačane saradnje, usmerene na specifične izazove koji stoje pred Zapadnim Balkanom, naročito na potrebu za temeljnim reformama i dobrosusedskim odnosima.

Evropska komisija je pokrenula šest vodećih inicijativa koje će EU preduzeti narednih godina kako bi podržala transformacijske napore Zapadnog Balkana u oblastima od zajedničkog interesa od inicijativa za jačanje vladavine prava, tešnje saradnje po pitanju bezbednosti i migracija, preko zajedničkih istražnih timova i Evropske granične i obalske straže, do širenja Energetske zajednice Evropske unije na Zapadni Balkan, smanjenja roming tarifa i širenja širokopojasne mreže po regionu.

U tim oblastima su predviđene konkretne akcije u periodu od 2018. do 2020.

Da bi se Strategija za Zapadni Balkan ispunila i podržalo nesmetano pristupanje, neophodna su adekvatna finansijska sredstva, navodi se u tekstu i dodaje da Evropska komisija predlaže postepeno povećanje finansiranja u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) do 2020. godine koliko budu dozvoljavale preraspodele sredstava u okviru postojećeg paketa.

Samo za 2018. godinu predviđeno je 1,07 milijardi evra pretpristupne pomoći za Zapadni Balkan, povrh skoro devet milijardi evra u periodu od 2007. do 2017, saopštila je Evropska komisija.

U startegiji se navodi da je pred zemljama regiona još mnogo posla do ispunjenja uslova i kriterijuma za članstvo u EU.

Navodi se da lideri u regionu moraju da pokažu nedvosmislenu stratešku orijentaciju i posvećenost jer su oni ti koji će morati da preuzmu odgovornost za to da se ta istorijska prilika ostvari.

Takođe, sama EU treba da bude spremna za nove članove u porodici kada budu ispunili uslove čak i iz institucionalne i finansijske perspektive. Unija mora da postane snažnija, čvršća i efikasnija da bi mogla da se poveća, navodi se.

U cilju efikasnog donošenja odluka, EU treba da iskoristi glasanje kvalifikovanom većinom u Savetu u oblastima politika za koje je to već predviđeno. 

Pored toga, Evropska komisija će predstaviti mogućnosti za dalje unapređenje glasanja kvalifikovanom većinom u trećem kvartalu 2018, kako je najavio predsednik Junker u govoru o stanju u Uniji 2017.

Efikasniji sistem je potreban i za rešavanje sistematskih pretnji ili čak kršenja vladavine prava u bilo kojoj zemlji članici EU, i inicijativa Komisije po tom pitanju se očekuje u oktobru 2018.

Najčitanije
Obrazovanje

CEU: Stipendije za diplomske i postdiplomske programe

_______
Central European University (CEU) je međunarodni priznati univerzitet za diplomsko (Master) i postdiplomsko (PhD) obrazovanje iz područja društvenih i humanističkih nauka, zaštite životne sredinei matematike. CEU se nalazi u samom srcu…
Društvo

Press Start: Crowdfunding za novinarske priče

_______
Pokretači platforme Press Start žele da im ona omogući mesto gde mogu prikupljati donacije za svoj rad. Platforma je svojevrstan odgovor na potrebu novinara koji žive u zemljama sa ugroženom slobodom govora…
Evropa

Italija će najviše dobiti od EU za imigrante

_______
Evropska komisija odobrila je članicama suočenim sa sve većim brojem imigranata pomoć od 2,4 milijarde evra za narednih šest godina. Najviše će dobiti zemlje koje su prve na udaru –…

Preporučujemo…