Svilanović: Pristupanje EU suštinski promenjeno

Beograd, 24. novembar 2016. – Generalni sekretar Saveta za regionalnu saradnju Goran Svilanović izjavio je  da je proces pristupanja EU za Srbiju i druge zemlje regiona koje čekaju na članstvo samo formalno isti kao za Hrvatsku, ali da je suštinski drugačiji zbog okolnosti u regionu, ali i u EU. 

"Posle ulaska Hrvatske, jedan model pridruživanja je završen", izjavio je Svilanović na skupu (Re)Balkanizacija Zapadnog Balkana u organizaciji Centra za spoljnu politiku i Fondacije Hans Zajdel (Hanns Seidel), prenosi Euractiv. 

Kao ključne različitosti regiona u odnosu na zemlje koje su do sada pristupile, uključujući Sloveniju i Hrvatsku, naveo je spor oko imena Makedonije, nedovoljnu funkcionalnost Bosne i Hercegovine i proces normalizacije odnosa Beograda i Prištine, istakavši da ih je poređao po značaju, od najvećeg izazova. 

Naveo je da se specifičnost već odrazila u pregovorima sa Srbijom, gde se u poglavlju 35 obrađuje normalizacija odnosa sa Kosovom, i izneo stav da će se nešto slično primeniti kada bude došao red na otvaranje pregovora sa BiH, i da će i ona dobiti svoje poglavlje 35, a to je funkcionalnst države. 

EU je takođe drugačija, a Svilanović kao ključne promene navodi krizu iz 2008. od koje se Unija oporavlja ali koja je ostavila traga na ljudima, migracije koje su duboko podelile društva unutar EU i Bregzit koji je probleme izneo na površinu. Evropa, kako je naveo, prvo mora samu sebe da definiše. 

U ovom trenutku, smatra Svilanović, na proširenje treba gledati kao na priliku za reforme, iskoristiti za to i pretpristupnu EU pomoć i stručnjake, a naknadno će se videti šta će biti sa pridruživanjem. 

Svilanović je ipak preneo i svoj utisak nakon sastanka zapadnobalkanskih lidera u Parizu sa evropskim liderima  u julu ove godine, oko dve nedelje nakon izglasavanja Bregzita, da mu se činilo da su se lideri dve velike evropske zemlje, Francuske i Nemačke, Fransoa Oland i Angela Merkel, i više radovali od lidera balkanskih zemalja što i u tom trenutku "još neko želi da razgovara o proširenju". 

Kada je reč o aktivnostima Saveta za regionalnu saradnju, Svilanović je naveo da u 2017. počinju pregovori o invesicionom sporazumu, koji bi trebalo da omoguće da se pored fiskalnih i sličnih podsticaja koje zemlje pojedinačno nude istaknu neke druge mogućnosti regiona. On je rekao da je potrebno i jedinstveno tržište rada, kako bi se omogućilo onima koji završe školovanje u jednoj zemlji regiona da rade u drugoj, odnosno prava mogućnost za pokretljivost radne snage.

Najčitanije
Obrazovanje

CEU: Stipendije za diplomske i postdiplomske programe

_______
Central European University (CEU) je međunarodni priznati univerzitet za diplomsko (Master) i postdiplomsko (PhD) obrazovanje iz područja društvenih i humanističkih nauka, zaštite životne sredinei matematike. CEU se nalazi u samom srcu…
Društvo

Press Start: Crowdfunding za novinarske priče

_______
Pokretači platforme Press Start žele da im ona omogući mesto gde mogu prikupljati donacije za svoj rad. Platforma je svojevrstan odgovor na potrebu novinara koji žive u zemljama sa ugroženom slobodom govora…
Evropa

Italija će najviše dobiti od EU za imigrante

_______
Evropska komisija odobrila je članicama suočenim sa sve većim brojem imigranata pomoć od 2,4 milijarde evra za narednih šest godina. Najviše će dobiti zemlje koje su prve na udaru –…

Preporučujemo…