Vejvoda: Stabilnost dolazi sa jačim demokratskim institucijama, vladavinom prava i osećanjem građana da je država tu za njih

Ivan Vejvoda

Beč, 17.oktobar 2017. – Region i Srbija se kreću prema Evropi, ali je to sporije od očekivanja od pre 17 godina i sporije nego što želi Evropska unija (EU), izjavio je za Fonet naučni saradnik bečkog Instituta za humanističke nauke Ivan Vejvoda.

On kaže da EU nije idealna, a da najavljeno članstvo Srbije do 2025. nije floskula, već najbolji način da se sačuva mir.

Ne verujem da će ovde ponovo biti ratova, to smo već uradili. Trpeli su i građani i države”, podsetio je Vejvoda.

On je ocenio da to niko ne želi, bez obzira na “vrelost retorike koju čujemo sa svih strana”, zbog čega bi se trebalo posvetiti “odgovornoj domaćinskoj politici prema građanima”.

Na pitanje “da li se region i Srbija kreću ka Evropi ili se svi prave da se kreću”, Vejvoda je objasnio da je to kretanje sporije od očekivanog i zbog generalne situacije u svetu, koja je opterećena krizama, pa bi i u tom okruženju trebalo sagledavati kako i kojom brzinom Balkan ide ka Evropi.

Povodom nedavne posete turskog predsednika Erdogana, Vejvoda je na pitanje koliko su umesna poređenja unutrašnjih prilika u Turskoj i Srbiji, predočio da se dve situacije ne mogu porediti.

On ne misli “da ćemo imati više od 100 novinara u zatvoru, koliko ih ima u Turskoj, niti da će profesori biti odstranjivani sa univerziteta ili iz gimnazija i da će pasoši biti oduzimani”.

Tu situaciju kod nas ne vidim, a ne verujem da sam u vezi sa tim naivan”, ali političari u Srbiji, s druge strane, “moraju imati viši stepen odgovornosti i osećaja za državu, u kontekstu odnosa prema prošlosti”, ocenio je Vejvoda.

On je, pri tome, ukazao da nedavna pohvala osuđenih u Hagu za ratne zločine “nije dobra, bez obzira da li je ona u funkciji unutrašnje politike”.

Činjenica je, međutim, da najznačajnija razvojna pomoć za region dolazi upravo iz same EU i zemalja članica, istakao je Vejvoda, koji misli da je “real politika nešto što tu mora da se ima u vidu”.

Svet je u turbulencijama i ono što ga karakteriše je rast populizna i desnice u Evropi. To su velika pitanja i naše zemlje, u odnosu na njih, imaju sekundaran položaj”, uočio je Vejvoda.

Odgovarajući na pitanje da li je populizmom, desnicom i autokratskim načinom vladanja moguće postići stabilnost u regionu, imajući u vidu da je ona prioritet za EU, Vejvoda je odgovorio odrično.

Ne, nije, naravno”, precizirao je on i napomenuo da su to na Beogradskom bezbednosnom forumu jasno podvukli i Kristijan Helbah iz nemačkog ministarstva spoljnjih poslova i Kristijan Danijelson, direktor Direktorata Evropske komisije za proširenje.

Obojica su bili jasni da nema zamene između demokratije i stabilnosti, već da stabilnost dolazi sa jačim demokratskim institucijama, vladavinom prava i osećanjem građana da je država tu za njih”, obrazložio je Vejvoda.

On je primetio da veliki deo “reformskog posla” zavisi i od “angažovanja i energije civilnog društva i građana i da su u tom pogledu protesti građanskih inicijativa, poput onih zbog događaja u Savamali, pozitivan detalj, jer su brana autoritarnim i koruptivnim tendencijama”.

Prema njegovim rečima, zato vlast, koja je demokratski izabrana, svuda u regionu “retoričkim diverzijama” oko rata, prošlosti, četnika, ustaša i partizana, “pokušava da odvuče pažnju sa pravih problema”.

U kontekstu primedbi da predstavnici EU ne vide ili ne žele da vide šta se dešava na unutrašnjem političkom planu u Srbiji, Vejvoda “misli da svako to vidi, a da stranci verovatno vide i bolje”.

Ali, dok civilno društvo i kritički mediji pokušavaju da ukažu na nedostatke u vladavini, Evropa gleda, najjednostavnije rečeno, da ne talasa u javnosti”, objašnjava Vejvoda.

On je “siguran da predstavnici EU iza zatvorenih vrata jasno ukazuju na probleme, od korupcije do pravosuđa”.

Moramo da budemo realni i oko toga da niko nama neće doneti demokratiju, to moramo sami da uradimo”, poručio je Vejvoda i napomenuo da bi “svakog dana svaki pojedinac morao da učini nešto u tom pravcu, na poslu, u porodici, državni službenici na svojim položajima”.

Ako mi sami ne pomeramo granice demokratije i vladavine prava, niko to neće činiti umesto nas”, predočio je on, uz opasku da je “zato EU proces dobrodošao, jer predstavlja oslonac i podršku”.

Na pitanje zašto se EU vraća proširenju, posle faze zastoja objašnjene “zamorom”, Vejvoda je odgovorio da je jedan od razloga “narastajući osećaj evroskepticizma i percepcije da EU više nikoga ne zanima”.

Zamor od proširenja bio je u funkciji domaćih prilika unutar EU, ali i različitih kriza u svetu, u koje je EU neposredno ili posredno bila involvirana”, navodi Vejvoda, osvrćući se na ocenu Kristijana Helbaha da je “u interesu Evrope da se Balkan pridruži, kako bi zona mira opstala”.

Na opasku da li bi trebalo da razumemo da je EU “srećna” što ne ratujemo, pa samim tim i ne insistira dovoljno na unutrašnjoj demokratiji na Balkanu, Vejvoda uzvraća da je “vladavina prava najvažnija i da na tome predstavnici EU insistiraju”.

Povodom najave da bi Srbija i Crna Gora mogle da postanu članice EU do 2025. i ocena da su “lideri pridruženja”, Vejvoda je konstatovao da je to “realno, ukoliko ova vlada i neke buduće vlade zaista prionu na posao na jedan još ozbiljniji način nego do sada”.

Želeo bih da podvučem da godina koju pominju Žan Klod Junker i Johanes Han nije floskula. To je odgovor na skepticizam dela proevropski orijentisanog društva i pitanja koja se postavljaju u kontekstu želje EU da nas zaista želi u članstvu”, objasnio je Vejvoda.

Dobili smo datum, na nama je da odlučimo kada ćemo da diplomiramo i pokažemo da smo kadri da ispunimo sve obaveze u vezi sa poglavljima koja otvaramo”, rekao je Vejvoda.

Najčitanije
Obrazovanje

CEU: Stipendije za diplomske i postdiplomske programe

_______
Central European University (CEU) je međunarodni priznati univerzitet za diplomsko (Master) i postdiplomsko (PhD) obrazovanje iz područja društvenih i humanističkih nauka, zaštite životne sredinei matematike. CEU se nalazi u samom srcu…
Društvo

Press Start: Crowdfunding za novinarske priče

_______
Pokretači platforme Press Start žele da im ona omogući mesto gde mogu prikupljati donacije za svoj rad. Platforma je svojevrstan odgovor na potrebu novinara koji žive u zemljama sa ugroženom slobodom govora…
Evropa

Italija će najviše dobiti od EU za imigrante

_______
Evropska komisija odobrila je članicama suočenim sa sve većim brojem imigranata pomoć od 2,4 milijarde evra za narednih šest godina. Najviše će dobiti zemlje koje su prve na udaru –…

Preporučujemo…