Digitalne veštine za budućnost

Učenici, nastavnici i privrednici smatraju kako se postojeći obrazovni model treba menjati u smeru koji prati razvoj novih tehnologija, zaključeno je na skupu u organizaciji Prijatelja Evrope i Google-a na kojoj je predstavljeno istraživanje o digitalnom opismenjavanju u obrazovnim sistemima.

Prema istraživanju koje je proveo The Economist's Intelligence Unit manje od pola mlađih od 25 smatra da ih obrazovni sostem uči ono što im treba za uspeh, dok 51% preduzetnika misli da nedostatak potrebnih veština sputava njihovo poslovanje.

Preduzetnici smatraju da su im potrebni ljudi koji znaju rešavati probleme, dobro sarađuju u timovima i imaju komunikacijske veštine, a oni mlađi od 25 predviđaju da će im u budućnosti trebati više digitalne pismenosti, kreativnosti i preduzetničkog znanja. Ali, 49% profesora tvrdi kako nemaju vremena ubaciti "veštine za 21. vek" u svoja predavanja zbog rigidnog kurikuluma. Trećina njih smatra kako im za to nedostaje i potrebna obuka.

Istraživanje EUI-a koje je vodila Irene Mia ukazuje na činjenicu da se obrazovni sistemi ne mogu nositi s tempom tehnoloških promena.  "Vreme je da omogućimo razvoj veština koje će se nositi s budućim izazovima umesto da daju odgovore stare 20 godina", rekla je na konferenciji Digital Skills for the Future koja se održala krajem prošle godine u Briselu u organizaciji "think tanka" Prijatelji Evrope i Google-a.

 




 

Digitalne veštine

Mladi ispitanici su u pravu kada daju prvenstvo digitalnoj pismenosti jer informacione i komunikacijske tehnologije (ICT) stvaraju oko 150 hiljada poslova svake godine, ocenjeno je na konferenciji. Uprkos činjenici da je u Evropi trenutno nezaposleno 22 miliona ljudi, od kojih je 4,5 miliona mlađe od 25 godina, poslodavci ne mogu pronaći zaposlene s veštinama koje traže. Evropska komisija prognozira da će u tim tehnologijama do 2020. biti skoro milion nepopunjenih radnih mesta.  

Zbog toga je većina država članica EU uvela učenje programiranja u svoje školske kurikulume jer su ministarstva obrazovanja shvatila da su informatičke veštine ključne za razvoj "veština 21. veka".

Prema Eurofoundu, agenciji EU koja se bavi uslovimarada, programiranje je jedno od najbrže rastućih područja ICT-a i u njemu se otvaraju mnogi dobro plaćeni poslovi. Rene Tristan Lydiksem, izvršni direktor fondacije LEGO Education Europe, smatra da se škole na to trebaju pripremiti. "Verujem da se šestogodišnjake treba učiti kako da kodiraju algoritam", rekao je Lydiksen i dodao kako treba podstaknuti profesore da "podučavaju teže stvari, poput kodiranja".

S njegovim komentarima složio se David Minne, šef ICT-a u jednoj belgijskoj osnovnoj školi u kojoj učenici šestog razreda koriste chat i video konferencije kako bi radili na zajedničkim projektima, a učenici mlađi od njih programiraju uz pomoć besplatne online platforme Scratch na kojoj mogu stvarati interaktivne priče, igrice i animacije.

Ali, nisu samo škole mesta na kojima se uči. Učenici i sami usvajaju znanja koja im trebaju. Prema istraživanju EIU, samo 58% onih između 18 i 25 godina smatra da ih obrazovne ustanove uče digitalnoj pismenosti, no čak 80% misli da je poseduju. "Čak i ako obrazovanje ne uči veštine koje su potrebne, učenici ih dobijaju iz drugih izvora", rekla je Irene Mia.

Konačno, radi se i o obrazovanju učitelja kojima je često nemoguće pratiti brzinu promena. 85% njih smatra kako je tehnološki napredak promenio način na koje drže predavanja, a 58% misli kako učenici bolje shvaćaju tehnologiju od njih.

"Želimo osigurati da i učitelji znaju kako koristiti ove stvari" rekla je Liz Sproat, Googleova direktorka obrazovanja za Evropu, Bliski Istok i Afriku, o Googleovim aplikacijama i uređajima za učionice. David Minne smatra to prioritetom. "Kad hodam po školama vidim neke profesore kako celi dan rade s tehnologijama, dok u učionici da netko celi dan piše po papiru", rekla je.

"Učenici bi trebali dobiti jednako obrazovanje – svi profesori bi trebali koristiti tehnologiju za razvoj veština u svojim učionicama", rekao je Minne.

Privatni sektor takođe razmišlja kako da poboljša digitalnu pismenost. Sproat iz Googlea ukazala je kako je njena kompanija izdvojila oko 3,5 miliona evra kako bi finansirali informatiku. Ako možemo u ljudima razviti prave veštine i pomoći im da ih tehnologija osnaži, oni mogu činiti neverojatne stvari", rekla je i dodala kako "imamo šansu stvoriti inkluzivnu budućnost".

Dokaz njene tvrdnje su tri mlada finalista Google Science Faira koji su na konferenciji predstavili svoje projekte koji bi jednog dana mogli promeniti svet: Krtin Nithiyanandami iz Ujedinjenog Kraljevstva izradio je molekularnog trojanskog konja koji se može koristiti kao metoda za ranu dijagnozu Alzheimerove bolesti, Laura Steponavičiute iz Litve je eksperimentisala s uticajima nanočestica na prirodu, a Matthew Reedl iz Ujedinjenog Kraljevstva razvija jeftin, lagan, open-source satelit koji će biti besplatan i dostupan svakome na korišćenje i dalji razvoj.

Promena načina razmišljanja učitelja

Osim digitalne pismenosti, postoji velika potreba za razvijanjem veština rešavanja problema, timskog rada i komunikacije. Wojcicki smatra da je razlog za to što učenici danas nemaju potrebne veštine i što im je retko data prilika da razmišljaju sami. "Najteže od svega im je dolaženje do ideja zato što su naviknuti da im se sve vreme govori što da rade", rekla je. "Želela sam da im kažem šta da učine kako bi dobili najbolju ocenu", dodala je.

Lydiksen iz Lega stavio je naglasak na "učenje putem zabave, koje pomaže bržem usvajanju gradiva“.

Ne treba se skrivati iza tehnologije, rekla je Tamsin Rose iz Prijatelja Evrope. "Tehnologija nije lek za lošu nastavu", smatra Rose. Dok 40% srednjoškolaca želi više predavanja u kojima će koristiti tehnologiju, u Googleu misle kako tehnologija nije cilj sama po sebi i ukazuju na činjenicu kako su u Ujedinjenom Kraljevstvu pre desetak godina kao velika inovacija uvedene interaktivne ploče ali da nisu nikada zaživele.

"Digitalne veštine su do opšteg obrazovanja i ne bi se trebale učiti kao nešto odvojeno", složila  se Mia. 

Prema Josephu Bertemesu iz luksemburškog Ministarstva za obrazovanje, obrazovni sistemi  treba da budu manje rigidni. Predstavio je četiri temelja luksemburške inicijative za digitalno obrazovanje – podizanje svesti mladih ljudi o uticaju koje tehnologije imaju na njihove živote, omogućavanje besplatnog pristupa potrebnim aplikacijama svim učenicima, stvaranje saradničke „wiki/edusfere“ s inovativnim alatima za nastavnike, kao i  stvaranje „prostora za stvaranje“ gde učenici mogu raditi i učiti na svojim greškama. 

Bertemes veruje i kako škole imaju važnu ulogu u razbijanju jaza između bogatih i siromašnih. „Mnogo talentovanih učenika ne uspevaju razviti veštine zbog toga što nemaju potrebne uslove kod kuće“, rekao je, zaključivši kako tu škole treba da  preuzmu glavnu ulogu. 

Lydiksen smatra da je ključ u planiranju i preuzimanju inicijative, odnosno da ne treba ostavljati obrazovanje u rukama kompanija ili lokalnih vlasti.

„Ne znamo koji će biti budući izazovi, ali znamo da našoj deci treba dati veštine koje će im pomoći da se s njima nose“, rekla je Mia, i zaključila kako „više nije stvar u davanju odgovora nego u osposobljavanju mladih da postavljaju pitanja i da sami dođu do rešenja“. 

Kako to učiniti? Transformiranjem obrazovnih sistema tako da se učitelji osposobe za korišćenje tehnologija u nastavi, poboljšanjem infrastrukture, saradnjom sa zaposlenima i ohrabrivanjem učenja bilo kada i bilo gde, zaključio je Minne, stoji u izveštaju Prijatelja Evrope sa konferencije.  

Izvor: Hina

Najčitanije
Obrazovanje

CEU: Stipendije za diplomske i postdiplomske programe

_______
Central European University (CEU) je međunarodni priznati univerzitet za diplomsko (Master) i postdiplomsko (PhD) obrazovanje iz područja društvenih i humanističkih nauka, zaštite životne sredinei matematike. CEU se nalazi u samom srcu…
Društvo

Press Start: Crowdfunding za novinarske priče

_______
Pokretači platforme Press Start žele da im ona omogući mesto gde mogu prikupljati donacije za svoj rad. Platforma je svojevrstan odgovor na potrebu novinara koji žive u zemljama sa ugroženom slobodom govora…
Evropa

Italija će najviše dobiti od EU za imigrante

_______
Evropska komisija odobrila je članicama suočenim sa sve većim brojem imigranata pomoć od 2,4 milijarde evra za narednih šest godina. Najviše će dobiti zemlje koje su prve na udaru –…

Preporučujemo…

Balkaton
Događaji, IT

RCC: Otvorene prijave za treći Balkaton

_______
Sarajevo, 06. maj 2022. – Prijave za takmičenje za najbolje digitalne ideje i rešenja sa Zapadnog Balkana, Balkaton, otvorene su do 24. maja. Nagrade se dodeljuju u pet kategorija. Nagradni…