Hojt Ji: Saradnja Beograda i Zagreba za stabilnost regiona

Hojt Brajan Ji, zamenik pomoćnika državnog sekretara SAD

Zagreb, 6. januar 2018. – Zamenik pomoćnika državnog sekretara SAD Hojt Brajan Ji izjavio je da njegova zemlja veruje u važnu ulogu Srbije za regionalnu stabilnost i dodao da je za to bitna saradnja Hrvatske i Srbije koje, kako je istakao, "moraju naći rešenje za teške probleme koje imaju".

Ji je dodao i da je sloboda medija važna, kao i da „Dejton 2“ nije potreban.

U intervjuu za regionalnu televiziju N1 u Zagrebu, prvi čovek Stejt departmenta za Jugoistočnu Evropu je rekao da u graničnom sporu Hrvatske i Slovenije SAD neće da zauzimaju stranu jer veruju da te dve zemlje mogu same to da reše.

Povodom situacije u BiH, američki diplomata je ocenio da nema potrebe za "Dejtonom dva", ali da vlast mora da se fokusira na reforme kako bi ta zemlja ubrzala put ka EU.

Američki kongresmen i nekadašnji gradonačelnik Dejtona Majkl Tarner uputio je 24. decembra 2017. pismo državnom sekretaru SAD Reksu Tilersonu u kojem je naveo da ta zemlja treba da preuzme vodeću ulogu na Balkanu i predložio potpisivanje sporazuma "Dejton 2".

Reakcije u Bosni i Hercegovini na ovaj predlog, bile su podeljene.

Dok su ga jedni podržali i pozdravili pažnju najviših svetskih sila prema BiH, drugi smatraju da "Dejton 2" ne dolazi u obzir ako je proizvod nametnute volje stranaca.

Hojt Brajan Ji se osvrnuo i na to da su ljudska prava i sloboda medija "važno pitanje za sve zemlje jugoisotčne Evrope koje žele da ojačaju svoje demokratske standarde ali i razvoj".

Govoreći o slobodi medija, on je naglasio da je važno da postoji sloboda izražavanja jer slobodni mediji služe interesima građana.

"Tilerson je rekao da su zemlje koje imaju snažne individualne slobode i slobodne medije zemlje koje su stabilnije i prosperitetnije. Mi zaista verujemo u to. Tomas Džeferson je rekao da kada svi mogu čitati, kada su mediji slobodni, svi smo sigurni. Slobodni mediji su ključni za snažne demokratije", rekao je američki zvaničnik.

Na pitanje da li to što predsednik Srbije Aleksandar Vučič uz ime televiije N1 dodaje "američka" shvata kao pretnju ili neugodnu situaciju za novinara, Ji je rekao da američka vlada ne plaća medijima i da veruje u nezavisne medije.

"Ako vas i plaća onda vas sažaljevam. Šalim se, niste na platnoj listi američke vlade. Naravno da američka vlada ne plaća medijima, mi verujemo nezavisnim medijima. Bilo da je reč o Srbiji, Hrvatskoj, Poljskoj ili SAD, verujemo da vlast mora da stvori prostor za nezavisne medije", rekao je.

Prvi čovek Stejt departmenta za Jugoistočnu Evropu je dodao da "vlasti moraju da zaštite novinare i medije od pretnji".

"Pravosuđa širom Evrope moraju da procesuirauju one koji na nezakonit način žele da ograniče slobodu medija. Političari, lideri imaju odgovornost da kažu da je i njima važno da mediji funkcionišu nezavisno. Ne bih rekao da je neka zemlja gora od druge, mislim da su sve u regionu suočene s istim izazovima tranzicije, ali mi i EU svojim programima pomoći podstičemo slobodno izveštavanje", rekao je.

Podsetimo, Hojt Ji je nedavno izazvao veliku pažnju u Srbiji izjavivši da zemlja ne može da sedi na dve stolice i to toliko udaljene, aludirajući na stav Srbije da želi priključenje Evropskoj uniji, ali istovremeno gaji veoma bliske odnose sa Rusijom i nije prihvatila sankcije koje je EU uvela Moskvi zbog amputacije Krima, prenosi Euractiv.

Najčitanije
Obrazovanje

CEU: Stipendije za diplomske i postdiplomske programe

_______
Central European University (CEU) je međunarodni priznati univerzitet za diplomsko (Master) i postdiplomsko (PhD) obrazovanje iz područja društvenih i humanističkih nauka, zaštite životne sredinei matematike. CEU se nalazi u samom srcu…
Društvo

Press Start: Crowdfunding za novinarske priče

_______
Pokretači platforme Press Start žele da im ona omogući mesto gde mogu prikupljati donacije za svoj rad. Platforma je svojevrstan odgovor na potrebu novinara koji žive u zemljama sa ugroženom slobodom govora…
Evropa

Italija će najviše dobiti od EU za imigrante

_______
Evropska komisija odobrila je članicama suočenim sa sve većim brojem imigranata pomoć od 2,4 milijarde evra za narednih šest godina. Najviše će dobiti zemlje koje su prve na udaru –…

Preporučujemo…