Uticaj društvenih mreža na tradicionalne medije i poljuljana profesionalna etika bili su neke od tema 10. festivala novinarstva u Peruđi.
„Novinarstvo je neophodnost“, rekao je proslavljeni novinar iz Gane Anas Aremeyaw Anas u svom govoru na ovogodišnjem Međunarodnom festivalu novinarstva u Peruđi.
Te reči, osim što su odraz njegove motivacije da istražuje i objavljuje priče koje su u zadnjih desetak godina uticale na promenu zakona i potpomogle hapšenja kriminalaca i korumpiranih vlastodržaca na području cele Afrike, ujedno su i sažetak programa desete edicije festivala održanog između 6. i 10. aprila 2016. godine. Kako mediji da izveštavaju o društveno važnim temama, pitanje je o kojem su brojni gosti i učesnici iz celog sveta iz različitih uglova raspravljali tokom svih pet festivalskih dana.
Zbog brojnih tendencioznih članaka i TV i radio priloga u velikom broju svetskih medija o nedavnim terorističkih napadima u Evropi, jedno od važnijih pitanja o kojem je razgovarano je novinarska etika. Većina panelista je istakla da je pripremljenost na krizne situacije i neostrašćeno predstavljanje informacija ključno za pošteno novinarstvo.
„Onaj ko je za jednu osobu terorista, za drugu osobu može biti borac za slobodu“, rekao je direktor Centra za novinarstvo Univerziteta u Kardifu Richard Sambrook na jednom od panela, napominjući da medijske kuće javnosti uvijek moraju predočiti balansirane podatke i imati na umu vlastitu odgovornost ako te ne učine.
Međutim, boreći se za ekskluzivnu informaciju u doba munjevito brzog objavljivanja vesti na internetu, veliki broj novinara često zanemaruje profesionalna etička načela i ne proverava i ne štiti izvore informacija. Iz tog razloga je pokrenuta First Draft News, web platforma koja novinarima pomaže da na vreme otkriju vijest, uvere sa da je tačna i objave je, a da pri tome ne kompromituju izvore, koje sve češće pronalaze putem društvenih mreža.
Jedna od osnivačica i direktorica First Draft News inicijative, Jenni Sargent, navela je u jednoj od diskusija da novinari ne samo da objavljuju neproverene informacije nego i nesmotreno zanemaruju autorska prava očevidaca koja objavljuju na Facebook-u ili Twitter-u. Navodeći nedavni primer objave fotografija terorističkog napada sa briselskog aerodroma, koje nisu vlasništvo osobe koja ih je objavila i koja je od medija zatražila da ne koriste njeno ime pri objavi slika, a što gotovo niko nije poslušao, Sargent je ukazala na sve učestaliji problem neetičkog tretiranja informacija dostupnih na Internetu.
Zato je na jednom od panela predstavljen „Etički vodič za korišćenje materijala očevidaca događaja“ , korisno uputstvo za novinarsko korišćenje materijala očevidaca, žrtava i preživelih zločina ili nesretnih događaja. Nastao je po ugledu na „Vodič za konzumente tzv. 'vanrednih informacija'“ (Breaking News Consumers' Handbook), koji čitaocima, gledaocima i slušaocima vesti sugeriše smanjenu dozu poverenja u vesti koje već drugu minutu nakon što se slučaj desio objavljuju okolnosti i razloge za događaj, a pri tome koristeći anonimne izvore.
Osim profesionalne etike, društvene mreže sve više diktiraju i uređivanje i sadržaj vesti, o čemu se raspravljalo na debati pod nazivom „Novinarstvo i silikonska dolina“.
„Nekada ranije, novinar bi napisao vest, tu vest bi neko preneo na papir, odštampao u novini i ta novina bi završila ujutro ispred nečijih vrata. Ali ta vremena su nepovratno izgubljena“, rekao je urednik američkog Fortune magazina Mathew Ingram podsećajući na kompromise koje su urednici i izdavači novina prisiljeni napraviti u borbi za „klik“ na društvenim platformama.
Ingram je podsetio na nedavno objavljeni Buzzfeed-ov video o razbijanju lubenice gumenim trakama koji je najgledaniji live video na Facebook-u i ujedno jedan od najbizarnijih primera podilaženja uredništva publici na društvenim mrežama.
„Facebook možda neće namerno ubiti tradicionalne medije, ali je moguće da će to uraditi slučajno,“ dodao je Ingram.
Opasnost za novinare vreba i u tzv. „robotskom novinarstvu“, automatizovanom kompjuterski vođenom pisanju novinarskih izveštaja baziranom na šablonskim vestima koje kompjuteri popunjavanju relevantnim podacima koje sami analiziraju i sumiraju.
Sekcija „vesti“ na američkoj web platformi za prognozu izbornih rezultata Pollyvote.com jedan je od primera takvog načina rada koji umesto ljudskog mozga i ruku koristi kompjuterske algoritme i, prema rečima Andreasa Graefea iz Tow Center for Digital Journalism, nikad ne greši.
Urednik Associated Press-a Justin Myers naveo je da njegova agencija „robot novinare“ već uveliko koristi za izveštavanje o vremenskim prognozama, vesti o sportskim takmičenjima, kao i za izveštaje o prirodnim katastrofama.
Ipak, zaključak s kojim se većina diskutanata o automatizovanom novinarstvu složila je da roboti ipak ne mogu zameniti novinare.
„Kompjuteri i ljudi su potpuno različiti – kompjuteri su puno bolji u objašnjavanju šta se desilo, dok su ljudi bolji da objasne zašto se desilo. Automatizacija je neophodna da bi novinari imali više vremena da se brinu o „zašto“, dok kompjuteri mogu raditi na 'šta',“ dodao je Myers.
Da je novinarima potrebno više vremena za rad tvrde i predstavnici Slow News pokreta, koji zagovaraju otklon od bujice instant vesti koje preplavljuju društvene mreže i povratak tzv. „sporim“ pričama – „onima koje su aktuelne i nakon mesec dana, dva meseca ili tri meseca“, rekao je novinar i jedan od osnivača britanske Slow Journalism Company, Rob Orchard.
Njihov magazin „Delayed Gratification“ izlazi tromesečno i samo u štampanoj verziji i baziran je na analitičkim člancima o pitanjima koja nisu goruća niti hitna kako bi im novinari mogli posvetiti dovoljno vremena i prići im iz različitih uglova.
„Mi smo zadnji koji objavljuju vest“, dodao je Orchard karikirajući slogan „ekskluzivno objavljujemo“ koji je moto velikog broja dnevnih novina i web portala i predstavljajući „sporost“ kao prednost u digitalnom dobu.
„Sporo novinarstvo po definiciji je dobro novinarstvo“, Orchardov je zaključak koji je ujedno i jedan od zaključaka velikog dela ostalih diskusija festivala koji je bio u znaku ukazivanja na poljuljanu profesionalnu etiku i odgovornost novinara za objavljenu informaciju. Jedanaesta edicija festivala biće održana između 5. i 9. aprila 2017. godine u Peruđi.
Autorka: Lidija Pisker
Izvor: Medija centar Sarajevo