Beograd, 31. mart 2021. – Prošlogodišnji izveštaj Evropske komisije o Srbiji bio je najkritičniji do sada, ali je ipak rečnik rezolucije Evropskog parlamenta malo direktniji i oštriji, sa osvrtom na konkretne slučajeva u kojima se manifestuje dubina zarobljene države u Srbiji, ocenila je Jelena Pejić Nikić, istraživačica Beogradskog centra za bezbednosnu politiku (BCBP)
Rezolucija je i konciznija pa tako sažeto iznosi najvažnije probleme u ključnim oblastima, što više odjekuje, dok je izveštaj Komisije obiman i obuhvatan, i pisan birokratskim jezikom. Rezolucija je više politički, a izveštaj više tehnički dokument, objasnila je Pejić Nikić za Juropijan vestern Balkans.
Ona je dodala da je uopšte ne iznenađuje da vlasti u Srbiji žele da diskredituju i omalovaže kritički jezik ove rezolucije, ako već ne mogu da ga ignorišu.
To je deo pristupa u kome se krivica i neka zla namera uvek traže sa druge strane, rekla je Pejić Nikić i istakla da su nedostatak napretka i dobre volje u istinskim reformama postali očigledni za Brisel.
Tačno je da bi jezik rezolucije bio bitno ublažen da je Evropska narodna partija, čiji je i SNS pridruženi član, jača u Evropskom parlamentu, kao što je bila u prethodnom sazivu, navela je.
No, suština je u tome da su nedostatak napretka i dobre volje za istinskim reformama u Srbiji postali toliko očigledni da ni Brisel ne može više da nam gleda kroz prste, rekla je Pejić Nikić.