Poboljšanja izbornih sistema doprineće demokratizaciji Zapadnog Balkana

glasanje

Beograd, 28. januar 2022. – Profesionalizacija izbornih administracija, predizborne „kripto-koalicije“, slaba izlaznost, parlamenti kao „glasačke mašine“, neka su od otvorenih pitanja u izbornim sistemima na Zapadnom Balkanu.

To se navodi u studiji koju su uradili Evropskog fonda za Balkan (EFB) i Centra za dijalog i regionalne inicijative (CDDRI).

Uspešan izborni sistem, osim što za rezultat ima demokratski legitimnu i reprezentativu vladu, pozitivno doprinosi jačanju ostalih aspekata demokratizacije, što je od posebnog značaja za Zapadni Balkan koji u poslednje vreme beleži demokratski pad ili stagnaciju, ocenjuje se u studiji „Izborni sistemi na Zapadnom Balkanu: više demokratije, više odgovornosti?„.

Ističe se da su pozitivni efekti slobodnih i poštenih izbora još veći u novim demokratijama, poput onih na Zapadnom Balkanu, u kojima nezavisni mediji i civilno društvo tek treba da se razviju.

U istraživanju izbornih sistema u regionu Evropskog fonda za Balkan (EFB) i Centra za dijalog i regionalne inicijative (CDDRI) navodi se da se izborni sistemi na Zapadnom Balkanu značajno razlikuju, iako svi koriste proporcionalni model.

Navodi se i da je teško dati univerzalne preporuke za institucionalnu reformu u društvima koja se razlikuju ali da su neke primenjive i relevantne u celom regionu.

Prva preporuka odnosi se na unapređenje personalizacije predstavljanja. Kako se ističe, uvođenje glasanja za pojedinačnog kandidata doprinelo bi rastu uticaja građana i istovremeno osnažilo poslanike.

Više personalizacije, kako je pokazala i ova studija, takođe vodi efikasnijoj nadzornoj ulozi parlamenta. Naime, iako u brojnim slučajevima poslanička pitanja dolaze od skupštinske većine, u vidu kvazi-parlamentrane kontrole, delotvoran nadzor od strane opozicije može se pripisati stepenu otvorenosti partijskih lista, što je primetno u slučajevima Albanije, BiH i Kosova.

Preporučuje se i povećanje broja izbornih jedinica, gde je to moguće. Kako se navodi, proporcionalna zastupljenost je važan elemenat demokratije i doprinosi zadovoljstvu birača rezultatima.

Ističe se da je bolja teritorijalna zastupljenost u parlamentu jedan od faktora koji doprinose demokratizaciji, s obzirom da će biti zastupljen veći deo populacije. Kada je reč o odgovornosti, više poslanika iz manjih izbornih jedinica jača odnos birača i poslanika.

Metropolizacija je jedna od negativnih karakteristika koju deli svih šest izbornih sistema, sa prezastupljenošću glavnih gradova u zakonodavnim telima, što je posebno slučaj u Albaniji„, ocenili su autori istraživanja.

Navodi se da veličina izbornih jednica treba da bude takva da obezbedi proporcionalnost kada se glasovi pretvaraju u poslanička mesta, što je slučaj u Severnoj Makedoniji. Takođe treba propisati da kandidati moraju da imaju prebivalište u izbornoj jednici određeno vreme pre raspisivanja izbora.

Dalje se preporučuje ukljičivanje pravila za koalicije u zakonske okvire. Naime, širom regiona vide se predizborne „kripto-koalicije“ sa kooptiranim malim partijama čiji poslanici nemaju dodira sa biračima i samim tim ni odgovornost. Kako bi se to obeshrabrilo, potrebni su dodatni izborni pragovi za koalicije, navodi se.

Preporučuje se i usvajanje podsticaja za partije etničkih manjina uz jasnu definiciju ko može da dobije status manjinske partije kako bi se izbegle zloupotrebe. Ističe se da proporcionalna etnička zastupljenost doprinosi boljoj integraciji manjina i premošćavanju etničkih jazova u postkonfliktnim društvima.

U analizi se ocenjuje da sistem kvota za žene treba zadržati i unaprediti ga.

Uvođenje kvota je svuda u regionu „radikalno poboljšalo zastupljenost žena„, navodi se i dodaje da treba univerzalno primenjivati odredbu da poslanicu koja podnese ostavku zameni osoba istog pola.

Kao važno pitanje na koje je hitno potreban odgovor, navodi se smanjenje izlaznosti. Taj trend više je ukorenjen u različitim sociološkim faktorima i ne zavisi samo od propisa, ali su neka unapređenja moguća uz efikasniju i jednostavniju administraciju biračkog spiska, kampanje podizanja svesti i uključivanje mladih.

Navodi se da relevantna istraživanja pokazuju da je rana socijalizacija ključna za buduće učešće na izborima a „na stolu“ je mnogo politika, od obrazovanja u oblasti demokratije, do smanjenja starosne granice za glasanje.

Dalje se navodi da se povremeno promoviše ideja obaveznog glasanja, međutim, takva mera nije dala značajnije rezultate u obližnjim Grčkoj i Bugarskoj.

Razgovara se i o većem uključivaju dijaspore Zapadog Balkana u izbore gde prvo treba razmotriti mehanizme za glasanje na daljinu, kako bi se glasanje obavljalo na način koji obezbeđuje sigurnost, pouzdanost i poverenje.

Ukazuje se i da pravo na zakonodavnu inicijativu treba da imaju poslanici pojedinačno, što nije slučaj svuda u regionu.

Kao još jedan nedostatak koji proizilazi iz izbornih sistema na Zapadnom Balkanu navode se „relativno reaktivni parlamenti„, odnosno svih šest parlamenta se u većini slučajeva oslanjanju na vladine predloge i ponekad deluju isključivo kao „glasačke mašine„.

Kao dobri primeri proaktivnijih parlamenata navode se BiH i poslednjih godina Severna Makedonija i Crna Gora ali je to prvenstveno rezultat konkurentnosti unutar partijskog sistema.

Poslednja preporuka odnosi se na potrebu profesionalizacije izbornih administracija koje bi, ako je moguće, trebalo da dobiju pravni status nezavisnih tela.

Izbornu administraciju, osim primarne uloge kod glasanja, treba ovlastiti da vodi izbornu reformu, istraživanja i obrazovanje javnosti i kampanje podizanja svesti sa ciljem jačanja demokratija Zapadnog Balkana„, navodi se u analizi EFB i CDDRI, prenosi Euractiv.

Najčitanije
Obrazovanje

CEU: Stipendije za diplomske i postdiplomske programe

_______
Central European University (CEU) je međunarodni priznati univerzitet za diplomsko (Master) i postdiplomsko (PhD) obrazovanje iz područja društvenih i humanističkih nauka, zaštite životne sredinei matematike. CEU se nalazi u samom srcu…
Društvo

Press Start: Crowdfunding za novinarske priče

_______
Pokretači platforme Press Start žele da im ona omogući mesto gde mogu prikupljati donacije za svoj rad. Platforma je svojevrstan odgovor na potrebu novinara koji žive u zemljama sa ugroženom slobodom govora…
Evropa

Italija će najviše dobiti od EU za imigrante

_______
Evropska komisija odobrila je članicama suočenim sa sve većim brojem imigranata pomoć od 2,4 milijarde evra za narednih šest godina. Najviše će dobiti zemlje koje su prve na udaru –…

Preporučujemo…