Rimska deklaracija EU zaustavila raspad, kriza ostala

Rim, 27.mart 2017. (Dragan Blagojević,Beta) – Usvajanjem Deklaracije s političkim zamislima za obnovu i izvlačenje Evropske unije iz kriza koje prete da je razore, vođe EU su poručile da žele da ostanu ujedinjene, ali već za par dana kreću u teške pregovore o izlasku Velike Britanije iz članstva, a čeka ih i hitno rešavanje drugih pretećih kriza.

To je sažetak ocena analitičara i medija u EU pošto su šefovi država ili vlada Unije 25. marta u Rimu usvojili smernice za reforme u idućih deset godina.

Njihov ključni cilj je da se sistemu odlučivanja vrati delotvornost i, naročito, da se vrati teško poljuljano poverenje sve širih slojeva građana u sposobnost Unije da im zajamči bezbednost od terorizma i masovne imigracije, kao i da smanji nezaposlenosti i zaštiti ih od pogubnih posledica globalizacije i prevlasti gole tržišne bitke za profit, kojom gospodare i sav ćar za sebe grabe banke i multinacionalne kompanije.

Iako je predsednik Evropske komisije Žan-Klod Junker izjavio da će "EU proslaviti i 100. godišnjicu osnivanja", Rimska deklaracija je samo prigušila sukob zapadnih i istočnih članica Unije, sve dublje nerazumevanje bogatog severa i manje imućnog juga, nesuglasice oko odnosa s Amerikom Donalda Trampa i sankcija, odnosno dugoročnih veza s Rusijom.

"Evropa je u krizi, nužna je promena u hodu, a nema ni hrabrosti, niti nužne jednoglasnosti za preko potrebne korenite zaokrete", ocenjuje italijanski list Stampa.

Ključna nagodba vođa EU u Rimskoj deklaraciji govori o jasnom opredeljenju za stvaranje više grupa članica koje će moći da se brže i jače udružuju unutar zone evra, o izgradnji odbrane, o podsticanju ekonomskog rasta i zapošljavanja, i drugim sektorima.

Ali, ostaje velika nedoumica da li je ublaženom formulacijom o "Evropi u više brzina" i jačoj socijalnoj komponenti udruživanja, samo izbegnuto da buntovne Poljska i Grčka ne potpišu Rimsku deklaraciju, ili je – u šta mnogi više veruju – i dalje ostala velika sumnja nekih zemalja da će biti stvorene dve kategorije članica.

Svi analitičari su saglasni da bi najveći iskorak ka snažnijem udruživanju trebalo da se nađe u izgradnji evropske odbrane, što znači i u razvoju i industriji naoružanja, bez sudara s NATO, ali neki mediji, poput torinske Stampe, upozoravaju da ambicija da se zajamče sloboda kretanja u šengenskom prostoru i izvan njega, kao i spoljne granice, "predstavlja u ovom času najveći izazov i odgovori EU su tu obespokojavajući".

Španski list Pais u uvodniku kaže da veliko dostignuće Evropske unije nepobitno jeste da su "tri pokoljenja Evropljana živela bez carina, granica, diktatura i ratova", ali primećuje i da je "jedna decenija razorila Evropu na sever i jug zbog krize evra, istok i zapad zbog imigrantske krize, kanal Lamanš načinila novim jazom jer Velika Britanija napušta EU".

List primećuje da je, po svima i dalje najmoćniji evropski političar – nemačka kancelarka Angela Merkel, bila veoma uzdržana na skupu evropskih vođa u Rimu i jedva da je spomenula reč "jedinstvo", dok je "s desetak reči rekla sve ključno: U budućnosti ćemo morati da se veoma pozabavimo otvaranjem novih radnih mesta".

Francuski list Žurnal di dimanš upozorava da "Evropa s teškom mukom traži novi zamah" i smatra da, iako su potpisale Rimsku deklaraciju o očuvanju jedinstva, "članice EU nisu uspele da sakriju razmimoilaženja".

Briselski internet portal EUobserver navodi da Rimska deklaracija znači pokušaj novog zamaha ka opstanku jedinstvene Unije, "ali su tu i upozorenja da je jedinstvo tog bloka i dalje krhko".

"Puno simbolike je bilo u tome što su vođe EU šetali ruševinama, ostacima Rimskog carstva", primećuje ovaj portal koji se bavi evropskim pitanjima, i kaže da je "Deklaracija iznela na videlo jako malo podrobnih ciljeva za iduću deceniju, u kojoj u evropsku integraciju treba da se unese nova snaga".

Bivši predsednik Evropske komisije i u dva navrata italijanski premijer Romano Prodi je u autorskom članku u Stampi predočio da je "Evropska unija sve slabija i sve više podeljena", iako je iznedrila najveća dostignuća dugotrajnog mira, boljitka i razvitka u decenijama posle Drugog svetskog rata.

 

"Ali, smatrati da je to jednom zauvek dato i ubuduće, bila bi tragična greška, o čemu nas poučava i istorija", upozorio je Prodi.

Taj bivši čelnik Evropske komisije, a veliki zagovornik evra, ukazuje: "Suočeni smo sa zaostajanjem Francuske, sa odlaskom Velike Britanije, te jedina zemlja na koju se sada svi pozivaju jeste Nemačka".

"Međutim", dodaje on, "moćna po svojim vrlinama i zaslugama, Nemačka svoje vođstvo ostvaruje ne deleći taj napor s ostalim članicama, što je nužno da bi njeno vođstvo bilo prihvaćeno".

Prodi zaključuje da uz burni odlazak Velike Britanije, nacionalizme koji razjedaju i samu zamisao o Uniji, i populizme koji prete da je razore, "sad se priključio i izazov koji je Tramp lansirao s one strane okeana".

On kaže da "nijedna nacija sama, pa ni Nemačka, Francuska, niti Italija ili Španija, ne mogu da se nose s Amerikom ili Kinom koje daju svoj pečat svetu u svim poljima – od vojnog, ekonomskog, pa do naučnog i tehnološkog".

Prodi kao jedino rešenje vidi da se ponovo krene u jačanje i objedinjavanje EU upravo kroz "Evropu s više brzina", jer svi ne mogu ili ne žele da idu istom snagom i tempom, "a doći će vreme kada ćemo se svi ponovo okupiti, jer smo kao sami osuđeni da nestanemo".

Evropsko izdanje američkog portala Politiko nudi svoje viđenje: Nužne su hitne reforme koje će svima doneti korist.

Naznaka o tome kakve temeljite reforme bi trebalo odmah pokrenuti u EU, u štivu Rimska deklaracija nije bilo. To tek treba da se utvrdi pošto se temeljito prouči i usaglase mišljenja o Beloj knjizi Evropske komisije, u kojoj o tome stoje mnogi i različiti predlozi.

Najčitanije
Obrazovanje

CEU: Stipendije za diplomske i postdiplomske programe

_______
Central European University (CEU) je međunarodni priznati univerzitet za diplomsko (Master) i postdiplomsko (PhD) obrazovanje iz područja društvenih i humanističkih nauka, zaštite životne sredinei matematike. CEU se nalazi u samom srcu…
Društvo

Press Start: Crowdfunding za novinarske priče

_______
Pokretači platforme Press Start žele da im ona omogući mesto gde mogu prikupljati donacije za svoj rad. Platforma je svojevrstan odgovor na potrebu novinara koji žive u zemljama sa ugroženom slobodom govora…
Evropa

Italija će najviše dobiti od EU za imigrante

_______
Evropska komisija odobrila je članicama suočenim sa sve većim brojem imigranata pomoć od 2,4 milijarde evra za narednih šest godina. Najviše će dobiti zemlje koje su prve na udaru –…

Preporučujemo…