Strategija EU za inkluziju Roma mora da sadrži obavezujuće ciljeve i namensko finansiranje

romska zastava

Brisel, 02. avgust 2020. – Najavljenoj strategiji Evropske unije za ravnopravnost i inkluziju Roma preti opasnost da ostane prazno slovo na papiru, ukoliko ne definiše obavezujuće ciljeve i izostane namensko finansiranje, upozorile su organizacije civilnog društva.

Te organizacije upozoravaju da se tokom pandemije pogoršalo nasilje i policijsko šikaniranje Roma, sa šest miliona pripadnika najveće manjinske zajednice u EU.

Od aprila, dakle tokom perioda pandemije COVID-19, prijavljeno je najmanje osam slučajeva (policijskog nasilja) u Rumuniji, tri u Slovačkoj i bilo je slučajeva u Srbiji„, izjavio je za portal EURAKTIV Džonatan Li, aktivista u Evropskom centru za prava Roma (ERRC), organizaciji koja se bavi zastupanjem romskih žrtava u pravnim sporovima.

I u normalnim vremenima svedoci smo samovoljnih policijskih racija u izolovanim naseljima, a tokom pandemijskih mera bilo je još malo gore„, rekao je Li.

ERRC je, prema njegovim rečima, primio različite izveštaje o policijskom nasilju, upotrebi suzavca protiv žena i dece i o slučajevima u kojima su lokalne policije koristile pendreke.

Policijska brutalnost nad Romima je u čitavoj EU već dugo dobro dokumentovan fenomen.

Tako je, na primer, Evropski sud za ljudska prava u Strazburu 2019. godine utvrdio da se romske zajednice u Rumuniji suočavaju sa institucionalnim rasizmom i da pripadnici snaga reda prilikom rasno motivisanih racija koriste neprimerenu silu.

Džonatan Li smatra da se intenziviranje policijskog nasilja proteklih meseci može pripisati smanjenoj odgovornosti tokom pandemije – pravosuđe je paralisano, a nevladine organizacije zbog samonametnutiih ili propisanih mera bezbednosti često ne mogu da budu na licu mesta i same steknu sliku o događajima ili zabeleže izjave očevidaca.

Čini mi se da nam to pokazuje da nije trebalo dugo pa da rasistički službenici institucionalno rasističkih policija počnu da primenjuju tu vrstu nasilja protiv romskih zajednica – tačnije, čim su pomislili da ih svet ne posmatra„,  ocenio je Li.

On je dodao da i u slučajevima kada organizacije ukažu na policijsko nasilje i očiglednu diskriminaciju u zemlja članicama EU, bilo od nekog političara ili na nivou sistema, odgovor Evropske komisije redovno glasi da osuđuje svaku vrstu rasizma.

To pomalo zvuči kao ono Svi životi su važni (All Lives Matter)„, konstatovao je Li.

Evropska komisija sa svoje strane insistira da poseduje pravno obavezujuće instrumente za suzbijanje diskriminacije. „Direktiva protiv rasizma zabranjuje diskriminaciju na osnovu rase ili etničkog porekla u svim ključnim aspektima života„, izjavila je nedavno u Evropskom parlamentu komesarka EU za ravnopravnost, malteška laburistkinja Helena Dali.

Evropska Agencija EU za osnovna prava (FRA), zaključila je, međutim, u jednom izveštaju iz 2018. godine „da postojeći dokazi rasprostranjene diskriminacije Roma ukazuju da Direktiva protiv rasizma nije delotvorna, u najmanju ruku kada je reč o toj konkretnoj grupi„.

Na pitanje da li Evropska komisija zbog toga razmatra usvajanje specifičnog zakonodavstva, jedan portparol je lakonski odgovorio da komisija „tesno sarađuje sa svim državama članicama kako bi suzbila diskriminaciju i putem finansijske podrške, političkih saveta i drugih instrumenata podstakla društvenu i ekonomsku integraciju Roma„.

Kako mere EU za ravnopravnost i jednaki tretman Roma ove godine ističu, Evropska komisija pre kraja 2020. planira da predloži novi okvir za inkluziju i participaciju manjina koji bi, poput sadašnjeg, obuhvatio period od deset godina.

Gabriela Habarova, direktorka mreže evropskih romskih inicijativa ERGO u tom kontekstu kaže da nova strategija mora biti jasno i nedvosmisleno povezana sa narednim višegodišnjim budžetom EU i ciljano primenjena prilikom njegove realizacije.

Zahtevamo specifčni romski-indikator, kako bismo znali gde novac odlazi, i da bi se napravila inteligentna etnička datoteka na osnovu koje bi se znalo da li Romi zaista i dobijaju taj novac„, kaže Habarova, čija se organizacija između ostalog zalaže i za to da anticiganizam bude priznat kao poseban oblik rasizma.

Habarova smatra i da mora postojati veza zmeđu nacionalnih strategija za integraciju Roma i planova EU za finansiranje razvoja u narednom sedmogodišnjem budžetskom periodu, i da bi ih trebalo razraditi paralelno. „Moramo definisati mere kako bi se obezedilo da dođemo i do takvih grupa do kojih se teško dolazi, a u koje spadaju i Romi„.

Jedna anketa u EU iz 2016. godine pokazala je da polovina Roma uzrasta šest do 24 godine ne pohađa nikakvu školu i da svaki treći pripadnik romske populacije živi u domaćinstvu bez tekuće vode.

Neke članice EU, među njima i Slovačka, Bugarska i Rumunija, za vreme pandemije su blokirale čitava romska naselja i na prilazima postavljale kontrolne punktove, što je stanovnicima tih inače getoiziranih zajednica dodatno otežalo pristup zdravstvenim uslugama.

Vlasti su, istina, u nekim od tih zemalja, na primer Slovačkoj, lokalnim romskim zajednicama stavile na raspolaganje cisterne sa pitkom vodom,  ali su takve jednokratne intervencije u vanrednim situacijama, prema oceni nevladinih organizacija, nedovoljne.

Iako će medijsko izveštavanje uskoro ponovo utihnuti, mi i dalje želimo da se sredstva iz fondova za regionalni razvoj napokon upotrebe za izgradnju vodovoda i kanalizacija  tim naseljima„, rekla je za EURAKTIV Hrabalova.

Na dodatni problem u neuslovnim romskim naseljima ukazala je Radost Zaharijeva, koordinator u Evropskom udruženju za javno zdravlje (EPHA).

Manjkavo odvoženje smeća je u mnogim romskim naseljima problematična tema. To stvara povoljno okruženje za širenje različitih infekcija i prenosivih bolesti. A za vreme ‘lokdauna’ bilo je izuzetno teško obezbediti tu komunalnu uslugu„, rekla je Zaharijeva, dodajući da se Romi zato suočavaju i sa COVID-19, ali i sa drugim zaraznim bolestima.

Evropski poslanik Romeo Franc pripremio je rezoluciju o kojoj bi Evropski parlament trebalo da glasa u septembru, a koja predviđa direktivu sa obavezujućim ciljevima i zadacima i primereno finansiranje nacionalnih strategija za inkluziju Roma.

COVID-19 nam je više nego očigledno pokazao sve posledice koje anticiganizam i državni propusti u integraciji Roma imaju na živote brojne romske dece, žena i muškaraca„,  ocenio je Franc, koji je poslanik nemačkih Zelenih.

On takođe misli da političke mere za integraciju Roma moraju biti obevezujuće. „Ali ne treba da budu shvaćene kao pritisak, već kao neophodna potreba da bi se izjednačio društveni i ekonomski položaj građanki i građana„.

Nadam se da ću ostvariti ravnopravnost i jednak tretman za Rome, moju etničku zajednicu. Ništa više, i ništa manje. I Mi smo građanke i građani EU„, zaključio je Romeo Franc, prenosi Euractiv.

Najčitanije
Obrazovanje

CEU: Stipendije za diplomske i postdiplomske programe

_______
Central European University (CEU) je međunarodni priznati univerzitet za diplomsko (Master) i postdiplomsko (PhD) obrazovanje iz područja društvenih i humanističkih nauka, zaštite životne sredinei matematike. CEU se nalazi u samom srcu…
Društvo

Press Start: Crowdfunding za novinarske priče

_______
Pokretači platforme Press Start žele da im ona omogući mesto gde mogu prikupljati donacije za svoj rad. Platforma je svojevrstan odgovor na potrebu novinara koji žive u zemljama sa ugroženom slobodom govora…
Evropa

Italija će najviše dobiti od EU za imigrante

_______
Evropska komisija odobrila je članicama suočenim sa sve većim brojem imigranata pomoć od 2,4 milijarde evra za narednih šest godina. Najviše će dobiti zemlje koje su prve na udaru –…

Preporučujemo…