Budimpešta, 10. oktobar 2018. – Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto objavio je plan četiri centralnoevropske zemlje za izgradnju brze pruge od Budimpešte do Varšave.
Jedan od mogućih finansijera projekta je EIB koji do sada nije mnogo investirao u železnice u centralnoj Evropi.
Planiranom linijom sa dva koloseka vozovi će ići brzinom od 250 kilometara na sat a zaustavljaće se samo u Budimpešti, Bratislavi, Brnu (na istoku Češke) i Varšavi, rekao je Sijarto za mađarske medije.
Mogući izvor finansiranja projekta je i zajam Evropske investicione banke (EIB), kazao je Sijarto 1. oktobra posle sastanka ministara transporta Višegradske četvorke – Češke, Mađarske, Poljske i Slovačke, u slovačkom letovalištu na Štrpskom jezeru.
Prema Sijartovim rečima, samo 14% železničkih projekata koje je do sada finansirala EIB je u centralnoj Evropi.
"Biće to tipičan Višegradski projekat u kome sve četiri zemlje učestvuju u razgovorima o finansiranju", rekao je mađarski ministar. Nije međutim kazao na koliko se procenjuje vrednost projekta.
Kako se navodi, procedura javne nabavke za studiju izvodljivosti projekta potrajaće pola godine a studija bi trebalo da bude završena za dve godine.
"Mi želimo da to ide brže ali naši partneri traže taj vremenski okvir, s obzirom na veličinu projekta", rekao je Sijarto.
Radio Prag je preneo da je Sijarto rekao da će mađarska vlada obezbediti oko pet miliona evra za projekat, što ukazuje da će najveći deo sredstava doći s neke druge strane.
Inače, pruga za vozove velike brzine gradi se između Beograda i Budimpešte uz kinesku tehnologiju i finansije.
Ta veza je u sklopu šire kineske inicijative Pojas i put, kao i "kineskog balkanskog koridora" koji ide od grčke luke Pirej čiji je većinski vlasnik 2016. postala kineska brodarska kompanija COSCO.
Zemlje Višegradske grupe su otvorene za kineski format 16+1 na koji se u Briselu gleda kao na "opasan upad" kineskog načina poslovanja na teritoriju Evropske unije.
Nasuprot tome, EU zagovara "evropski način" (poslovanja) zasnovan na međunarodnim pravilima i politici javnih nabavki EU, prenosi Euractiv.