Vreme je za novu politiku EU prema Zapadnom Balkanu

Zapadni Balkan

Berlin, 28. jun 2017. – Zemlje Zapadnog Balkana, ako žele da imaju bilo kakve izglede za prevazilaženje gotovo tri decenije duge ekonomske stagnacije i krize, treba da udvostruče stope godišnjeg rasta, a to zahteva suštinsko preispitivanje politike proširenja Evropske unije, ocenili su Tobias Flesemkemper i Dušan Reljić u autorskom tekstu objavljenom na sajtu berlinskog Instituta za međunarodna i bezbednosna pitanja (SWP).

U tekstu pod naslovom "Proširenje EU: Šest odsto cilj za Zapadni Balkan" autori navode da je sadašnji privredni rast od 3%, posle decenije stagnacije prespor, ako region želi da dostigne proseke EU do kraja 2030-ih i dodaju da je "uporedivi nivo BDP po stanovniku potreban za jačanje demokratije i vladavine prava na putu kao članstvu u EU ili će u protivnom jaz biti sve veći a region izložen iskušenjima populizma, nacionalizma i drugih antievropskih tokova", prenosi Euractiv.

Politika proširenja EU na Zapadnom Balkanu je priča o neuspehu i to se mora priznati čak i ako Brisel ukazuje na otvaranje novih poglavlja sa Crnom Gorom i Srbijom ili na četvtri samit Zapadnog Balkana koji će 12. jula u Trstu, u sklopu Berlinskog procesa okupiti vodeće članice EU i zemlje kandidate za članstvo, navodi se u tekstu.

Zemljama kandidatima za članstvo u EU na Zapadnom Balkanu, dodaje se, hitno je potrebna perspektiva razvoja i više javnih ulaganja kako bi uspele da udvostruče godišnji rast na najmanje 6%. Zbog toga bi im trebalo omogućiti pristup strukturnim fondovima EU, učešće u mehanizmima finansijske stabilnosti EU i tretirati ih u svim drugim aspektima kao deo projekta evropske integracije.

Autori ističu da je u ekonomskom interesu same EU da region učini atraktivnijim za trgovinu i ulaganja i da objedini njegove saobraćajne, energetske i digitalne mreže.

To bi, dodaje se, smanjilo pritisak migracija, a očigledne su i potencijalne političke koristi – jačanje regionalne bezbednosti u jugoistočnoj Evropi bi ojačalo položaj EU u novoj eri geopolitike, demokratskom modelu EU mogao bi biti udahnut novi život i mogla bi delovati kao ograničavajući faktor drugih aktera kao što su Rusija, Turska i islamske države kao i nepredvidiva Trampova administracija.

Uz ocenu da je sada vreme da se pripremi prestrojavanje politike prema jugoistočnoj Evropi, u tekstu se dodaje da EU ulazi u novi institucionalni ciklus 2019. izborima za Evropski parlament, Komisiju i novi budžet EU, dok bi, sa druge strane, Bregzit mogao da otvori prostor za aktivnije strukturalne i kohezione politike.

Cilj nove EU dvadesetsedmorice trebalo bi da bude da integriše zemlje Zapadnog Balkana. Uspeh njenog ekonomskog i socijalnog modela u tom regionu ojačao bi kredibilnost EU kao pouzdanog strateškog činioca koji je sposoban za stvaranje sličnog životnog standarda u celoj Evropi, ocenili su Reljić i Flesenkemper.

Najčitanije
Obrazovanje

CEU: Stipendije za diplomske i postdiplomske programe

_______
Central European University (CEU) je međunarodni priznati univerzitet za diplomsko (Master) i postdiplomsko (PhD) obrazovanje iz područja društvenih i humanističkih nauka, zaštite životne sredinei matematike. CEU se nalazi u samom srcu…
Društvo

Press Start: Crowdfunding za novinarske priče

_______
Pokretači platforme Press Start žele da im ona omogući mesto gde mogu prikupljati donacije za svoj rad. Platforma je svojevrstan odgovor na potrebu novinara koji žive u zemljama sa ugroženom slobodom govora…
Evropa

Italija će najviše dobiti od EU za imigrante

_______
Evropska komisija odobrila je članicama suočenim sa sve većim brojem imigranata pomoć od 2,4 milijarde evra za narednih šest godina. Najviše će dobiti zemlje koje su prve na udaru –…

Preporučujemo…